U nastavku članka je elaboriran način izvedbe ETICS sustava s ključnim smjernicama. Aktivnosti su navedene kronološki te ih je moguće pratiti na vremenskoj liniji.
Slika 1. Kronološki slijed izvedbe ETICS sustava
Veoma važan preduvjet ispravne izvedbe kontaktne fasade jesu vremenski uvjeti. Prilikom izvođenja temperatura okoline, objekta i materijala koji se koriste smije iznositi minimalno 5°C, a kod silikatnih žbuka minimalno 8°C. Ponekad proizvođači u svom programu nude proizvode koji se mogu ugrađivati do temperature od 0°C, međutim to je važno provjeriti i utvrditi prije kupnje materijala, odnosno u fazi vremenskog planiranja početka radova.
Niske temperature nisu jedine koje mogu narušiti kvalitetu izvedbe, tu su i visoke temperature – iznad 30°C, visoka vlažnost zraka, jak vjetar kao i izravno sunčevo zračenje. Izuzetno niske, odnosno visoke temperature predstavljaju problem prilikom sušenja materijala. Kod niskih temperatura je ono onemogućeno, a kod visokih temperatura slojevi koji su izloženi vanjskim utjecajima se osuše dok oni bliže konstrukciji objekta ostaju „mokri“.
1.pregled površine zida:
u ovisnosti od vrste zida na koji će se ugraditi ETICS sustav važno je da:
- zid od opeke ne bude: prašnjav, neravan*, neravan radi ostataka morta uzrokovanih neurednim izvođenjem zidarskih radova, šupalj (pritom se misli na lom ugrađene blok opeke), vlažan, koji iscvjetava, trusan, prljav ili mastan
- zid od betona ne bude: prašnjav, sa sinter slojem, s ostatcima ulja koja se nanose na oplatu radi lakšeg uklanjanja iste nakon stvrdnjavanja betona, koji iscvjetava, prljav, mastan, neravan*, šupalj ili s pukotinama
2.pregled ravnosti površine
*prilikom izvođenja radova nije moguće izvesti konstruktivne elemente koji su u potpunosti i bez odstupanja jednaki projektnoj dokumentaciji, upravo su s toga propisana dozvoljena odstupanja ispravku ravnosti podloge će se pristupiti nakon postave ploča termoizolacije
Tablica 1. Dozvoljene vrijednosti ravnosti podloge, HRN DIN 18202
3. spravljanje i nanošenje morta za lijepljenje
Prije spravljanja mješavine gotovog morta potrebno je proučiti upute proizvođača i postupati sukladno istima.
Ljepilo se na ploče može ručno nanijeti po obodu ploče u širini od oko 5 cm te po sredini u formi točaka promjera 15 cm. Ponekad više nije bolje pa tako treba paziti da debljina sloja ne prelazi 1,5 cm (riječ je o okvirnoj vrijednosti, točnu treba utvrditi uvidom u tehnički list proizvođača
Slika 2. Shema ručnog nanošenja morta metodom “rubno-točkasto”
Druga opcija nanošenja ljepila na ploče jest strojno kada se ono nanosi po obodu kao i u prethodnom primjeru te se u sredini nanese u obliku slova „W“
Slika 3. Shema strojnog nanošenja morta metodom “rubno-točkasto W”
Ukoliko se ljepilo nanosi na podlogu (zid), potrebno je prekriti podlogu u potpunosti.
Prilikom lijepljenja lamela mort za lijepljenje se nanosi punoplošno, a ukoliko je ona obrađena jednostrano ili obostrano, mort se može nanijeti punoplošno ili na nju ili na podlogu (zid)
Ukoliko se na ploče ili lamele nanese premalo ljepila te se ne postigne potrebna površina lijepljenja veoma će vjerojatno doći do pucanja sustava. Tada je ploče ili lamele potrebno dodatno učvrstiti pričvrsnicama te zapuniti prazni prostor pur pjenom.
4. lijepljenje TI ploča
Termoizolacijske ploče se postavljaju odozdo prema gore i to na način se izbjegne pojava fuga. Ukoliko dođe do pojave fuga, i iste su uže od 4 mm mogu se zapuniti PUR pjenom, a ukoliko su šire od 4 mm potrebno ih je ispuniti istim izolacijskim materijalom. Mort za lijepljenje ne smije ući u fuge jer to dovodi do pojave toplinskog mosta (link na članak s TM) te postoji veoma velika vjerojatnost nastanka pukotina.
Na sudarima zidova je potrebno koristiti cijele ili polovice ploča, a ukoliko neke od ploča strše potrebno ih je odrezati nakon dva do tri dana odnosno nakon što se mort za lijepljenje stvrdne, sukladno uputi proizvođača.
Slika 4. Lijepljenje TI ploča na rubu objekta
Ukoliko se na fasadi nalaze otvori (poput prozora, vrata) ili pak elementi poput revizijskih vrata potrebno je paziti da se rubovi termoizolacijskih ploča ne poklapaju s rubovima otvora/elemenata na fasadi. Prilikom izolacije rolo-kutija potrebno je premostiti rub pločom TI, dakle bez preklapanja ruba s rubom.
Slika 5. Polaganje TI ploča oko otvora
5.mehaničko pričvršćivanje
Termoizolacijske ploče je pričvrsnicama potrebno dodatno učvrstiti kako bi se osigurala dobra veza između izolacije i objekta. U nekim slučajevima izoliranja objekta EPS-om nije potrebno koristiti pričvrsnice, ali u većini slučajeva jest. Pričvrsnice se obvezno koriste prilikom ugradnje mineralne vune, a kod postave XPS-a je potrebno voditi računa da iste ne prođu kroz hidroizolacijski sloj u podnožju objekta.
Broj pričvrsnica koji se postavlja po m2 varira između 6 i 12 komada. Točan broj se utvrđuje sukladno brzini vjetra, visini objekta, vrsti terena te nadmorskoj visini, a shema njihovog postavljanja ovisi o vrsti termoizolacijskih ploča:
- ukoliko se objekt izolira EPS-om, iste se postavljaju u T obliku na način da jedna pričvrsnica dolazi u sredinu ploče, a druge 4 u rubovima ploče.
Slika 6. T-shema polaganja
- ukoliko se objekt izolira pločama mineralne vune, pričvrsnice se postavljaju u W obliku – 3 komada po ploči pazeći da su udaljene barem 5 cm od ruba ploče.
Slika 7. W-shema polaganja
Pričvrsnice međusobno moraju biti razmaknute više od 10 cm, to je ujedno i minimalni razmak pričvrsnica do ugla zida.
Bušenju se pristupa otprilike 3 dana nakon lijepljenja termoizolacijskih ploča (nakon što se mort za lijepljenje stvrdne), buši se otprilike 1 do 1,5 cm dublje nego što je duljina pričvrsnice. Postavljanje pričvrsnica ovisi o njihovoj vrsti, ukoliko je riječ o klasičnoj, rozeta iste će biti poravnata s termoizolacijskom pločom. Druga vrsta jest pričvrsnica s rondelom, tada je rozeta upuštena u TI ploču. Ugradnjom rondela doskače se problemu točkastih toplinskih mostova. (link na članak s TM)
6. pregled ravnosti površina
Ukoliko se utvrdi odstupanje koje je veće od navedenog, pristupit će se izravnavanju podloge koje ovisi od vrste toplinske izolacije:
- ukoliko je riječ o EPS-u nakon postavljanja ploča iste je potrebno izbrusiti tako da se postigne ravnost ploha,
- ukoliko je riječ o mineralnoj vuni, ista se prekriva mortom za armaturni sloj (bez umetanja armaturne mrežice) te se ostavlja sušiti barem jedan cijeli dan
7. armaturni sloj
Armaturni sloj povezuje cijeli sustav te ga čini otpornim na vanjske utjecaje. izvodi se maksimalno 14 dana od dana postavljanja toplinske izolacije. Postupku armiranja se pristupa spravljanjem morta za armiranje koji se nanosi na TI ploče u onoj debljini koju odredi proizvođač sustava. U svježi mort se utiskuje staklena mrežica odozgo prema dolje te se minimalno preklapa 10 cm. Drugi sloj morta za armiranje se postavlja maksimalno u razmaku od 24 sata od utiskivanja mrežice. Prilikom nanošenja drugog sloja valja pripaziti da se armaturna mrežica prekrije na način da se ista ne ocrtava na mortu. Premala debljina armaturnog sloja i/ili nedostatno preklapanje mrežica će uzrokovati pukotine.
8. dekorativna žbuka
Nakon sušenja armaturnog sloja pristupa se izradi dekorativne žbuke. Ovomu se treba pristupiti sa strpljenjem te slijediti upute proizvođača, odnosno predviđene vremenske uvjete. Ukoliko se armaturni sloj nije osušio do kraja može doći do bubrenja i pucanja ili pak narušavanja uniformnog izgleda ploha.
Dekorativna žbuka se za razliku od termoizolacijskih ploča, izvodi odozgora prema dolje.
Prije izvođenja žbuke, ukoliko mort za armaturni sloj i žbuka nemaju isto vezivo, potrebno je nanijeti primer.
Dekorativna žbuka se može naknadno dodatno premazati određenim fasadnim bojama, međutim pritom treba paziti na stupanj refleksije. Kod tamnih nijansi stupanj refleksije je niži, takve boje „upijaju“ više sunca te se fasada više zagrijava. U ovakvim slučajevima je jasno da termoizolacija djeluje „u oba smjera“, odnosno, ista ne prenosi toplinu s gornjih slojeva (armaturni sloj i žbuka) na donje slojeve odnosno zidove objekta pa tako toplina ostaje zarobljena u gornjim slojevima sustava. Povišena temperatura unosi naprezanja u gornje slojeve jer se isti šire – ovdje značajnu ulogu preuzima armaturna mrežica, međutim ukoliko je stupanj refleksije neprimjereno nizak (u ovisnosti od sustava), može doći do pucanja.
Podnožje objekta je izloženo vodi pa je uputno nanijeti žbuku veće odbojnosti te se upravo stoga često ugrađuje teraplast. Ukoliko je estetsko oblikovanje pročelja takvo da je fasada vizualno istovrsna i jednolika, na sokl je moguće nanijeti žbuku koja je istovrsna onog na ostatku fasade ali se ista mora zaštititi hidrofobnim premazom. Uglavnom se savjetuje izvedba tamnijeg sokla kako mrlje i prljavština ne bi narušile izgled pročelja. Ukoliko se inzistira na svjetlijim tonovima ili na boji istovjetnoj boji fasade, preporuča se proširiti drenažni sloj, odnosno uz obod objekta izvesti nasip kamenih oblutaka kako bi se spriječilo prskanje blata i zemlje, a sve s ciljem očuvanja izgleda fasade.
9. pregled izvedene kontaktne fasade
Nakon izvedbe fasade pristupa se pregledu ravnosti i pravokutnosti površina.
Tablica 2. Ravnost gotovih površina u skladu s HRN DIN 18202
Tablica 3. Dopuštena odstupanja pravokutnosti u skladu s HRN DIN 18202
Prilikom usporedbe strukture i nijanse dekorativne žbuke treba imati na umu da su odstupanja u odnosu na referentni uzorak moguća i česta. Razlog tome je izostanak kontroliranih uvjeta prilikom izvođenja te činjenica da se probni uzorak često izradi od materijala koji ne pripada istoj šarži materijala kojoj pripada žbuka koja je nanesena na objekt.
Prije i prilikom izvođenja radova je potrebno poduzeti sve propisane mjere zaštite na radu, pogotovo jer je kod izrade ETICS sustava riječ o radovima na visini. Nadalje, važno je zaštititi imovinu odnosno elemente predmetnog objekta – ovo se primarno odnosi na zaštitu stolarije PVC folijama prije izvođenja radova.
Leave A Comment