Uvjeti i obvezi prije početka gradnje

Nakon što ste ishodili građevinsku dozvolu te na osnovu iste tijelu graditeljstva prijavili početak građenja, možete pristupiti gradnji.

Prije početka gradnje investitor je dužan osigurati provedbu iskolčenja građevine. Iskolčenje vrši ovlašteni geodet te ono podrazumijeva prenošenje dužina, pozicija i visina buduće građevine iz projektne dokumentacije na teren, odnosno česticu na kojoj je planirana izgradnja objekta.

Nakon iskolčenja pristupa se podizanju ograde oko gradilišta. Sukladno Zakonu o gradnji, gradilište mora biti ograđeno ogradom kako bi se osigurali prolaznici, odnosno kako bi se spriječio nekontrolirani pristup ljudi na gradilište. Sljedeća važna aktivnost jest postavljanje ploče na kojoj je naglašeno ime ili tvrtka investitora, projektanta, izvođača te osobu koja provodi stručni nadzor građenja. Ploča sadrži naziv i vrstu građevine koja se gradi te informaciju o tijelu koje je izdalo građevinsku dozvolu, klasifikacijsku oznaku, urudžbeni broj, datum izdavanja i pravomoćnosti te datum prijave početka građenja.

Početak gradnje objekta

Po završetku prethodno navedenih aktivnosti možete pristupiti zemljanim radovima koji su prilikom izgradnje novih objekata prvi građevinski radovi koji se provode. Površinski sloj zemlje u debljini od 10 do 30 cm se naziva humusni sloj te je njega potrebno ukloniti te deponirati. Humusni sloj zemlje se odlikuje visokim udjelom organskih materijala te malom nosivosti te je on stoga inženjerski gledano nepovoljan. Cilj ga je ukloniti te deponirati na gradilištu ili odvesti na deponij. Dio humusnog sloja može poslužiti u kasnijim fazama za uređenje površine čestice s obzirom da organski spojevi i rahlost pogoduju bržem rastu vegetacije. Ovisno o veličini i katnosti objekta, odnosno parametrima projektne dokumentacije, zemljani radovi mogu biti različitog opsGradnja objektaega. Česti slučajevi podrazumijevaju iskope za temeljne trake, temelje samce ili temeljne ploče te su isti manjeg opsega. Ukoliko je projektom predviđen suteren ili podzemna etaža, zemljani radovi će biti nešto veći te će podrazumijevati iskop građevinske jame. Dio zemljanog materijala se deponira na gradilištu kako bi se kasnije iskoristio za zatrpavanje dok se višak odvozi na deponiju. Podatak o tipu i veličini temelja budućeg objekta određuje i neke druge radove, primjerice ukoliko je riječ o plitkom temeljenju onda neće biti potrebno izrađivati oplatu već će okolna zemlja poslužiti kao „kalup“ za svježi beton. U pravilu iskopi zemlje dublji od 1 metra pretpostavljaju široki iskop za koji je potrebno izrađivati oplatu temelja. Široki iskop pod kutom definiranim za pojedinu vrstu tla osigurava siguran rad u građevinskoj jami te umanjuje vjerojatnost urušavanja i/ili odlamanja tla. Važno je razumjeti da zemljani radovi uvelike ovise o vrsti tla predmetne čestice koja zbog svojih različitih mehaničkih svojstava, nosivosti i udjela vode pretpostavljaju različita tehnička rješenja.

Gradnja objekta – oplata, armatura i betoniranje

Nakon iskopa slijedi izrada temelja. Izrađuje se i postavlja oplata temelja, siječe se, savija i montira armatura te se ugrađuje beton. Ovisno o veličini objekta i pristupu čestici, moguće je betonirati na dva načina a to je pumpom ili kranom. Ukoliko auto miješalica ima mogućnost prići dovoljno blizu radilištu, ista može izliti beton u temelje koristeći se gravitacijskom silom, a u slučaju otežanog pristupa, beton se pumpa pumpom te na taj način transportira do mjesta ugradnje. Poneki objekti se odlikuju većom katnošću što iziskuje korištenje krana odnosno toranjske dizalice. Kran u ovom slučaju prenosi kiblu punu betona od auto miješalice do mjesta ugradnje gdje ju otvara i na taj način vrši betoniranje. Betoniranje auto miješalicom je znatno brže od upotrebe krana. Prilikom betoniranja radnici osiguravaju ravnomjernu ugradnju betona što se pospješuje vibriranjem svježeg betona. Gusta armatura, mali presjeci elemenata ili općenito problemi geometrijske prirode mogu uzrokovati zapinjanje agregata što posljedično uzrokuje rupe u očvrslom betonu, a pretjerano vibriranje betona može dovesti do izdvajanja cementne paste ili vode od agregata. Pravilna ugradnja betona je od izuzetne važnosti za budući objekt. Važno je napomenuti da se prilikom montiranja armature temelja uvijek ostavlja veća količina koja strši iz volumena betona kako bi se drugi konstrukcijski elementi poput zidova i stupova mogli povezati.

Objekti koji se grade mogu biti različitih tipova konstrukcija, a najčešća dva primjera su armirano-betonske i kombinirane konstrukcije koje podrazumijevaju primjenu armiranog betona i opeke. One se sastoje od temelja, stupova, zidova, greda, nadvoja i ploča. Prijenos sila možemo zamisliti od gornjih prema donjim katovima. Sile i opterećenja koja djeluju na ploču se prenose na grede objekta, one te iste sile prenose na nosive zidove i stupove koji prenose sile na katove ispod ili na temelje koji vrše pritisak na temeljno tlo.

Nakon izrade temelja pristupa se montiranju armature i oplate stupova i zidova. Ukoliko su zidovi predviđeni kao opečni zidovi, paralelno sa stupovima izvode se vertikalni serklaži između kojih će se zidati zidovi. Preostaje još izrada oplate i armature greda i ploča odnosno vertikalnih serklaža i nadvoja. U zidanim konstrukcijama serklaži služe ukruti ziđa s obzirom da opečni zidovi nemaju veliku nosivost na horizontalne sile koje su u najvećoj mjeri prisutne tijekom potresa.

Konstrukciju je već u ranim fazama potrebno zaštititi od vanjskim utjecaja, konkretno djelovanja vode. S ciljem zaštite od vode odnosno vlage koja dolazi iz zemlje te se kapilarno podiže konstrukcijom potrebno je izvesti kvalitetnu vertikalnu i horizontalnu izolaciju temelja. Temelji se oblažu čepastim folijama koje su debele i robusne pa su otporne na slijeganja tla i djelovanje korijenja biljaka koji mogu dovesti do pucanja izolacije. Podzemne etaže te podne ploče prizemlja se izoliraju bitumenskim premazima koji osiguravaju čvrstu vezu između betonske podloge i bitumenske trake koje se ugrađuju na premaz.

Svi provedeni radovi do sada obuhvaćaju pojam niskog roh bau-a, dakle: zemljane radove, temelje i nosive elemente.

 Izrada krovišta

Konstrukcija se pokriva krovom koji može podrazumijevati ravni ili kosi krov, odnosno betonsku ploču u padu ili drvenu konstrukciju na koje se postavlja odabrani pokrov. Ovisno o nagibu krova i „broju voda“  proizvođači sugeriraju različite vrste pokrova od glinenih crijepova, šindre, limenog pokrova u imitaciji crijepa, sendvič panela, polikarbonatnih ploča ili bitumenskih ploča. Pokrov se obrubljuje limovima koji onemogućuju prodor vode u konstrukciju te omogućavaju odvodnju oborinskih voda (opšavi te horizontalni i vertikalni žlijebovi).

Svi prethodno navedeni radovi podrazumijevaju srednji roh bau: niski roh bau + krovište i limarija.

 Unutarnji građevinski radovi

Nakon što smo „pokrili“ konstrukciju, može se pristupiti unutarnjim građevinskim radovima. Unutarnji građevinski radovi podrazumijevaju izradu pregradnih zidova koji mogu biti zidani opekom ili blokovima od porobetona. Kod zidanja pregradnih zidova važno je obratiti pažnju na nadvoje iznad vrata odnosno otvora. Moguće je nadvoje izraditi prije zidanja zidova na način da se isti pretežu sve do stropne ploče odnosno da su lijevani kada je lijevana i betonska stropna ploča. Ukoliko to nije slučaj, moguće je koristiti montažne nadvoje.

Važan dio podne konstrukcije čini estrih ili podna glazura čija je funkcija izravnavanje podne površine, a može imati i izolacijska svojstva. Ovisno o projektu i željama investitora, estrih se može izvoditi kao vezni estrih, isti se lijeva direktno na betonsku ploču te mu je funkcija svedena na izravnavanje podne površine. Češći način izvođenja jest plivajući estrih kod čije se izvedbe uz zidove postavlja izolacijska traka čija je uloga smanjenje prijenosa udarnog zvuka koji se inače širi gustim i masivnim konstruktivnim elementima poput ploča i zidova. Na betonsku ploču se prije ugradnje estriha može postavljati termoizolacija koja pomaže održanju temperature prostorija te štedi utrošenu energiju prilikom korištenja prostora. Odabrani slojevi i sustavi estriha podrazumijevaju različite debljine, a isti se u praksi armiraju nakon što dosegnu debljinu od 4,5 cm. Armirati se može armaturnim mrežama ili metalnim i polipropilenskim vlaknima koja se dodaju u svježu smjesu.

Ugradnja stolarije

U objekte se najčešće ugrađuje PVC i aluminijska stolarija te je to preporučljivo činiti prije oblaganja zidova žbukom te izrade fasade koja mora biti cjelovit i neprekinut sustav s ciljem osiguranja funkcije zaštite od vanjskih utjecaja te održanja stabilne temperature i klime unutrašnjosti objekta. Klasična ugradnja stolarije podrazumijeva pričvršćenje vijcima u konstrukciju te zapunjavanje otvora PUR pjenom. Tokom hladnijih mjeseci, topli zrak iz unutrašnjosti objekta nastoji cirkulirati van, odnosno prema okolišu prilikom čega dolazi u doticaj s PUR pjenom, hladi se i dolazi do kondenzacije vode. PUR pjena je toplinska izolacija koja vrši svoju funkciju dok je suha, međutim ukoliko se ne osiguraju suhi uvjeti ona upija vlagu te dolazi do pojave vlaženja zidova i posljedično pojave plijesni. Upravo zbog navedene problematike, preporučamo Vam ugradnju stolarije po RAL smjernicama koje podrazumijevaju ugradnju prozora koji se brtve letvicama, folijama, brtvenim trakama ili folijama i ekspandirajućim brtvama koje onemogućavaju vodo- i paro-propusnost sustava.

Izrada unutarnje i vanjske obloge zidova

Unutarnji zidovi se oblažu žbukom čija je svrha izravnanje i zaglađivanje zidova, špaleta i stropova te se to može postići vapnenim, cementnim ili gipsanim žbukama koja se nanose ručno ili strojno na zidove. Praksa pokazuje da je minimalno razdoblje sušenja žbuke prije sljedećih obrada kod vapneno-cementnih i cementnih žbuka oko 10 dana po 1 cm debljine dok kod gipsanih treba pričekati 2 tjedna prije daljnje obrade.

Preostaje još važan segment cjelovitog sustava građevine, a to je fasada. Fasada ima višestruke funkcije, ona štiti konstruktivne elemente od djelovanja okoliša te zadržava temperaturu unutarnjih prostorija. Ukoliko želite pročitati više o materijalima koji se koriste za izradu termo fasada posjetite članak na sljedećoj poveznici.

Svi prethodno navedeni radovi podrazumijevaju visoki roh bau: srednji roh bau + pregradni zidovi, estrih, stolarija, žbukanje i fasaderski radovi

 

Gore su navedeni građevinski radovi koji su s obzirom na terminsku povezanost te stupanj gotovosti predmetnog objekta podijeljeni na niski, srednji i visoki roh bau. Pritom je važno napomenuti da se ove podjele odnose na građevinske radove, dakle nismo uzeli u obzir neizostavne elektroinstalaterske i strojarske radove koji se paralelno provode s navedenima. Prilikom izrade betonskih ploča ostavljaju se otvori koji omogućavaju provođenje dovodnih i odvodnih instalacija vode, odnosno otvori za ventilaciju i ostale projektom predviđene instalacije, a često se izvodi i razvod struje po podovima objekta. Elektroinstalacije moraju biti provedene prije žbukanja zidova.

Završni i instalaterski radovi

Nakon „zatvaranja“ konstrukcije može se pristupiti instalaterskim i završnim ili obrtničkim radovima. Odabir boja, tekstura, materijala i rasvjete je ključan pri oblikovanju i uređenju životnog prostora te se stoga posvećuje velika pažnja odabiru izvođača tih radova. Neki od završnih radova podrazumijevaju: podopolagačke, keramičarske, soboslikarske i gips-kartonske radove, montažu sanitarija i rasvjetnih tijela, montažu unutarnje stolarije i druge ovisno o željama investitora.

Podopolagački radovi

Podopolagački radovi obuhvaćaju široku paletu materijala koji se ugrađuju u prostore sukladno njihovoj namjeni. Drvene obloge podrazumijevaju parkete i laminate koji se najčešće postavljaju u prostorije u kojima nema velikih koncentracija vlage ili mogućnosti curenja vode poput spavaćih soba, dnevnih boravaka i blagovaona. Parketi se mogu postavljati na različite podloge koje uključuju: beton, estrih ili OSB ploče, a preduvjet je ravna, čista i suha podloga koja je hidro i termo izolirana. Takva se površina premazuje ljepilom nakon čega slijedi postavljanje parketa. Iako obrađeno, drvo kao prirodni materijal zadržava svoja svojstva, a jedno od kritičnih tijekom montaže parketa jest vlažnost, ona mora biti što bliža ravnotežnoj vlažnosti drveta kako nakon montaže parketa uslijed temperaturnih i drugih promjena ne bi došlo do vitoperenja i napuhivanja postavljenog poda. Prije samog polaganja je važno osigurati da su ostali građevinski radovi poput keramičarskih radova, instalacija grijanja i vode koji uzrokuju ispuštanje vode ili vlage u prostor dovršeni. Nakon polaganja parketa isti miruje do dva tjedna (ovisno o proizvođaču) nakon čega se isti višekratno lakira i brusi. Laminat podrazumijeva slična svojstva podloge kao i parket. Na podnu podlogu se postavlja parna brana te spužvasta folija koja služi kao zvučna izolacija. Laminat se ne mora lijepiti za podlogu, može se ugrađivati klik sustavom na osnovu utora i pera po principu plivajućeg poda. Laminat mora provesti minimalno 48 sati u prostoriji u koju se isti planira ugraditi i to zbog regulacije vlažnosti materijala te adaptaciji na klimatske uvjete prostora.

Keramičarski radovi

Keramičarski radovi podrazumijevaju postavljanje keramičkih pločica koje najčešće pronalazimo u prostorijama s većim koncentracijama vlage ili mogućnosti curenja vode poput kupatila, kuhinja, WC-a, hodnika, lođa te terasa i balkona. Ukoliko želite pročitati više o postavljanju keramičkih pločica kliknite na ovoj poveznici.

Soboslikarski radovi

Soboslikarski radovi najčešće započinju gletanjem zidova s ciljem dobivanja ravne površine ili ukoliko je ona raspucana i kao takva neprimjerena za ličenje. Po sušenju glet mase ista se brusi finim brus papirom. Ovako pripremljeni zidovi se impregniraju radi zaštite, stvaranja otpornosti ili poboljšanja svojstava površine. Ličenje se može vršiti valjcima, kistovima ili strojno, a sve u ovisnosti o količinama koje je potrebno obojiti. Boje za zid se mogu podijeliti u tri skupine: one na bazi vode, one na bazi ulja te disperzivne boje. Boje koje su na bazi vode se odlikuju niskom emisijom toksičnih plinova, jednostavnim čišćenjem vodom te brzim sušenjem. Boje na bazi ulja su dugotrajne se ih odlikuje bogat izgled, međutim one ispuštaju veću razinu toksičnih plinova te se teže peru vodom što ih čini pogodnijima za kupaonice i kuhinje. Disperzivne boje kombiniraju svojstva dviju prethodno navedenih, čestice ulja ili smole su disperzirane unutar vodene otopine: ovakve boje se lako peru, a kao suhe su otporne na gljivice i plijesan.

Gips-kartonski radovi

Gips-kartonski radovi podrazumijevaju primjenu predgotovljenih sustava koji se koriste u izgradnji interijera. Gips je popularan materijal za uređenje unutarnjih prostora upravo zbog brze i čiste ugradnje nakon koje se površine mogu obrađivati bez čekanja. Jedna od najčešćih primjena je izrada pregradnih zidova koja podrazumijeva postavljanje profila od čeličnog lima na koji se montiraju ploče. Između ploča, odnosno unutar konstrukcije od čeličnih profila se umeće toplinska izolacija. Spoj ploča se obrađuje bandažnim trakama te se nakon toga gleta s ciljem ostvarivanja kontinuirano glatke površine bez neravnina ili vidljivih spojeva. Česta primjena jest i izrada spuštenih stropova iz funkcionalnih ili estetskih razloga: na stop se učvršćuju visilice koje pridržavaju konstrukciju na koju se pričvršćuju gips ploče. Gips-kartonskim pločama je moguće sakriti određene konstruktivne elemente (zidne obloge i šahte) kako bi se dobio „čišći“ dojam prostora, ploče se mogu ugrađivati na zidove s ciljem izravnavanja površine – tada to nazivamo „suhom žbukom“, ploče se mogu polagati na podove te to nazivamo „suhi estrih“, opcije su mnogobrojne uz napomenu da pored klasičnih gips-kartonskih ploča postoje i impregnirane koje ne upijaju vlagu (zelene) ili pak protupožarne (crvene).

Ostali detalji – sanitarije, rasvjeta i unutarnja stolarija

Montaža sanitarija mora biti provedena poštivajući sva pravila struke kako bi se izbjeglo curenje vode i sve štete koje nastaju kao posljedica neispravne ugradnje, upravo zbog toga je potrebno pronaći i angažirati stručnjaka za sanitarnu opremu. U slučaju štete, izmjena vodnih instalacija uglavnom podrazumijeva uklanjanje pločica, žbuke i štemanje zida što predstavlja velik zahvat koji je zasigurno poželjno izbjeći. Kupaonska oprema i sanitarije kroz vrijeme dobivaju visoku estetsku vrijednost te kao takvi sami postaju značajni oblikovatelji prostora kupaonica i WC-a. Kao novina se nameću i podžbukne instalacije posebno prikladne u manjim prostorima koje kao elegantan element skrivaju inače glomazne termostate i miješalice.

Odabir vrste i broja rasvjete je u direktnoj vezi s količinom svjetlosti koju osiguravamo u prostoru, on mora biti u skladu s količinom ostakljenja, odnosno prirodne svjetlosti koja tokom dana ulazi u prostor objekta. U praksi postoje podaci o količini lumena (mjera za jačinu svjetlosti) koja se smatra prikladnom: za podove to iznosi 200 lumena po m2, za stolove i povišene površine 300 lumena po m2, a za radne stolove 500 lumena po m2. Podatak o količini lumena možete pronaći na kutiji od žarulje s napomenom da tamni podovi, zidovi i namještaj apsorbiraju veću količinu svjetlosti pa će Vam možda biti potrebni jači izvori svjetlosti, nadalje pripazite i na udaljenost žarulje od osvijetljene površine, što je ona dalje, to je osvijetljenost manja. Rasvjetna tijela možemo promatrati kvantitativno kako je već prethodno navedeno kroz jačinu emisije svjetlosti, ali i kvalitativno, a to je vezano uz sam dizajn svjetiljke koje rezultiraju različitom vidljivošću i atmosferom.

Unutarnja stolarija čini neizostavni dio svakog interijera te posjeduje funkcionalni i estetski element. S jedne strane omogućuje privatnost, smanjuje buku, zadržava temperaturu prostorija, a s druge može pridonijeti oblikovanju cijelog prostora odabirom prikladne boje, materijala, ostakljenja i okova. Smatra se važnim pravovremeno razumjeti o kojoj će vrsti dovratnika biti riječ (suhomontažni koji se kombiniraju uz gips-kartonske zidove ili puni-masivni dovratnici koji se kombiniraju uz zidane zidove) kako bi se izbjegle naknadne izmjene koje povećavaju troškove gradnje.

Ukoliko s izvođačem radova ugovorite sve prethodne radove: visoki roh bau + završne radove, ovakvo ugovaranje se naziva „ključ u ruke“. Na ovaj način dobivate cjelokupnu uslugu odnosno izvođenje svih potrebnih radova do pune gotovosti objekta.

Obratite se stručnjacima

S obzirom da za sve klijente možemo odraditi cijeli proces “od projekta do objekta”, slobodno nam se obratite kako bismo Vas pravilno usmjerili u procesu do izgradnje Vašeg budućeg objekta. Naši djelatnici Vam stoje na raspolaganju te smo tehnička podrška u procesu projektiranja i gradnje.

Obratite nam se s povjerenjem na sljedeći kontakt obrazac!